Slavonska kuhinja: Šaran u rašljama

Šaran u rašljama

Za pripremu je potreban tovljeni šaran od 1,5kg do 2kg, sol, vegeta, crvena mljevena paprika.

Šaran se prvo očisti te se otvori s leđne strane uz kičmu. Riba se nasoli i začini vegetom a potom stavi u drvene rašlje. Pripazite da šaran „čvrsto“ stoji u rašljama kako kasnije ne bi upao u vatru. Rašlje se na gornjoj strani mogu učvrstiti žicom.

Vatru je potrebno napraviti na zemlji kako bi se rašlje mogle zabiti u zemlju pored vatre. Vatra se loži od drveta, poželjan je jasen zbog dima koji ovom jelu daje aromu. Rašlje se uz vatru zabadaju kada se stvori dovoljno žara i dima i to na način da se za početak prema toplini okrene leđna strana ribe. tako ostaviti pedesetak minuta, a poslije toga okrenuti i postupak ponavljati svakih dvadesetak minuta.

Desetak minuta prije kraja pečenja šarana pospite s crvenom mljevenom paprikom. Vrijeme potrebno da se šaran ispeče ovisno je o veličini ribe a kreće se od sat i pol do dva sata.

Ovako pripremljen šaran prava je poslastica jer pri laganom pečenju masnoća iscijedi, a riba poprimi miris dima.

Uz šarana poslužite krumpir salatu, mladi luk, a za popiti bijelo vino.

Slavonska kuhinja je sklad mesa, povrća i začina.
Njezina gastronomska kultura je vrlo stara. Tradicionlana slavonska kuhinja većim dijelom koristi: kravlje mlijeko i njegove prerađevine, kiseljeno povrće, salamureno i sušeno (na dimu) svinjsko meso (sušena slanina, sušene kobasice, kulen, kulenova seka, čvarci), paprike te druge jake začine, dok mesna jela su: gulaš, paprikaš, čobanac, meso divljači, sarma. U ovim područjima ljuti gulaš (goveđi ili od divljači), regos (više vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s više vrsta ribe: šaran, štuka, itd.) su vrlo tipični u kulinarstvu.

Među starim tradicionalnim jelima iz Slavonije najpoznatiji su proizvodi koji se poistovjećuju sa Slavonijom - kulin, šunka, švargl, slanina, čavarci, dok su mnoga jela davno zaboravljena poput cicvare s krompirom, krkljuš, sekeli-gulaš, ljeljini dukati,utvajski ražanj, bjeli žganci, hladetina ili lučevine, slavonska satrica....to su jela koja svojim egzotičnim nazivima prizivaju sjećanja na prošla vremena. Tradicijska jela svoj nastanak koji je bio uvjetovan određenim razdobljem u godini, uglavnom vjerskim običajima. U Slavoniji, čiji su stanovnici oduvjek slovili za vrlo pobožne, neka su jela nastala u vrijeme kada se postilo. Svedena su pod nazivnik ''bezmasna jela'', a u današnje vrijeme, koje za većinu znači izobilje u hrani, ta se jela rijetko pripravljaju te su gotovo potpuno zaboravljena. Tradicionalnu prehranu kao što su jela; čobanac,guščji paprikaš, sarma, šaran u rašljama trebali bi postati slavonski brand kao autentična, zaštićena jela tradicionalne kuhinje s ovih prostora.

Naši su stari od gusaka i pataka pripremali razna jela, ali u doba žetve, kad bi se uzimali nadničari, pripremao bi se tradicionalni guščji paprikaš koji se, uz uvijek prisutne slavonske delicije poput kulina, šunke, kobasice, švargla i čvaraka koji su bili slavonski doručak, a našao bi se na stolu i za ručak, za vrijeme žetve. Jela od ribe je dio života uz rijeke Savu, Dunav i Dravu naviknuo je Slavonce na riječnu ribu i to najčešće šarana pa stoga ne čudi što recepte poput fiš-paprikaša ili šarana u rašljama.