Ads 468x60px

Labels

Hladetina, mrzletina, žulica, žele, aspik, pihtije, drhtalica, pače, drče, sulc



Hladetina, aspik ili pače je ohlađena juha od svinjskog mesa sa začinima i korjenastim povrćem. Ovo je zimsko jelo koje se servira kao hladno predjelo.

Priprema se od svih vrsta mesa, pa i od ribe. Može se kombinirati s povrćem.

Hladetina se udomaćila i kao blagdansko jelo, pa je u tim prigodama česta hladetina od svinjetine s korjenastim povrćem i jajima.

Sastojci
  • 5 svinjskih nožica
  • 75 dag kožica i dijelova svinjske glave
  • 8 dag mrkve
  • 4 dag peršinova korijena
  • 5 dag luka
  • 10 zrna papra
  • 3 lovorova lista
  • 3 l vode
  • 3 dl octa
  • 1 žlica Vegete
  • 1 cijeli limun
  • 2 jaja

Pretpriprema

S nožica, kožica i glave temeljito odstraniti svu nečist i dlake, nekoliko puta oprati u mlakoj vodi. Osobito paziti da je nečist između papaka očišćena. Nožice zasjeći. Očistiti mrkvu i peršin, oprati i narezati na kolutiće. Oljuštiti luk i sitno nasjeckati. Izmjeriti vodu i ocat. Jaja skuhati utvrdo i narezati na kolute. Oguliti limun.

Priprema

Meso staviti u hladnu vodu, dodati sol, papar u zrnu, lovor, Vegetu, ocat, i limun bez kore prerezan napola. Kuhati otprilike 3 sata na laganoj vatn. Napola kuhanome mesu dodati pripremljeno povrće. Kuhano meso izvaditi, odvojiti kosti a meso narezati na manje komade. Procijediti vodu pa kad se ohladi skinuti masnoću s površine. Meso složiti u prozirnu pliću posudu, i to slojevito s povrćem iz juhe i jajima narezanim na kolutiće. Zaliti juhom u kojoj se kuhalo meso, pa staviti na hladno da se hladetina stisne.

Posluživanje

Dno posude u kojoj je hladetina nakratko zaroniti u toplu vodu, zatim okrenuti naopako i istresti hladetinu na ta-njur za posluživanje. Rezati na komade, preliti uljem i octom, popapriti i posluživati s narezanim lukom.
Hladetina, mrzletina, žulica, žele, aspik, pihtije, drhtalica, pače, drče, sulc… mnogo slikovitih i zvučnih imena za raznovrsna slana i slatka jela kojih je osnova jedanput biljnog drugi put životinjskog podrijetla. Ali, zanimljivo je, zajedničko im je da najbolje uspiju od dijelova koji se drze manje vrijednim. Ima li bolje drhtalice od omuške i kožice dunja, i mrzletine od svinjskih njuški, uški, nožica i kožica?

Savjet

Hladetina će se mnogo brže skuhati poslužite li se express loncem. U tom slučaju vrijeme kuhanja smanjite na otprilike 1 sat.


Slavonska tradicionalna hrana

Popular Posts


Slavonska kuhinja je sklad mesa, povrća i začina.
Njezina gastronomska kultura je vrlo stara. Tradicionlana slavonska kuhinja većim dijelom koristi: kravlje mlijeko i njegove prerađevine, kiseljeno povrće, salamureno i sušeno (na dimu) svinjsko meso (sušena slanina, sušene kobasice, kulen, kulenova seka, čvarci), paprike te druge jake začine, dok mesna jela su: gulaš, paprikaš, čobanac, meso divljači, sarma. U ovim područjima ljuti gulaš (goveđi ili od divljači), regos (više vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s više vrsta ribe: šaran, štuka, itd.) su vrlo tipični u kulinarstvu.
 
Među starim tradicionalnim jelima iz Slavonije najpoznatiji su proizvodi koji se poistovjećuju sa Slavonijom - kulin, šunka, švargl, slanina, čavarci, dok su mnoga jela davno zaboravljena poput cicvare s krompirom, krkljuš, sekeli-gulaš, ljeljini dukati,utvajski ražanj, bjeli žganci, hladetina ili lučevine, slavonska satrica....to su jela koja svojim egzotičnim nazivima prizivaju sjećanja na prošla vremena. Tradicijska jela svoj nastanak koji je bio uvjetovan određenim razdobljem u godini, uglavnom vjerskim običajima. U Slavoniji, čiji su stanovnici oduvjek slovili za vrlo pobožne, neka su jela nastala u vrijeme kada se postilo. Svedena su pod nazivnik ''bezmasna jela'', a u današnje vrijeme, koje za većinu znači izobilje u hrani, ta se jela rijetko pripravljaju te su gotovo potpuno zaboravljena. Tradicionalnu prehranu kao što su jela; čobanac,guščji paprikaš, sarma, šaran u rašljama trebali bi postati slavonski brand kao autentična, zaštićena jela tradicionalne kuhinje s ovih prostora.

Naši su stari od gusaka i pataka pripremali razna jela, ali u doba žetve, kad bi se uzimali nadničari, pripremao bi se tradicionalni guščji paprikaš koji se, uz uvijek prisutne slavonske delicije poput kulina, šunke, kobasice, švargla i čvaraka koji su bili slavonski doručak, a našao bi se na stolu i za ručak, za vrijeme žetve. Jela od ribe je dio života uz rijeke Savu, Dunav i Dravu naviknuo je Slavonce na riječnu ribu i to najčešće šarana pa stoga ne čudi što recepte poput fiš-paprikaša ili šarana u rašljama.
U tradicionalne slavonske kolače ubrajaju se paprenjaci, medenjaci, šape i breskvice,a budući da su ti kolači koji su mogli stajati i nekoliko dana, snaše su ih pripremale uoči kirbaja, odnosno proslava crkvenih godova i za svadbe, a čuvale u ladicama starih kredenaca. Pogačice sa čvarcima i salenjaci kolači su koji se najčešće pripremaju za svinjokolje.
Tu su i nezaobilazne makovnjače i orahnjače, posebno su dobre one iz krušne ili vanjske peći.