Ads 468x60px

Labels

Ovo su sve tajne dobrih čvaraka



Bolji su od najboljeg čipsa, kažu njihovi ljubitelji. Odlično pašu uz pivo, kombiniraju se uz luk, a prijaju i uz domaći kruh, riječ je o čvarcima. Ovaj specijalitet iz domaće kuhinje u poslijednje vrijeme bilježi rast cijena, a potražnja za njima sve je veća. No, zakleti ljubitelji čvaraka reći će kako je sve ono što se nudi na policama trgovačkih lanaca samo sjena ovog pravog specijaliteta.

U Hrvatskoj se čvarci oduvijek pripremaju, a svatko ima neku svoju tajnu i metodu spravljanja. Kod spremanja čvaraka treba ipak obratiti pažnju na neke sitnice. Prije svega slanina se reže na komadiće, a oni ne smiju biti preveliki jer se neće dobro istopiti, a kad mast već bude za skidanje u njima će ostati veliki dio neotopljene masti.
S druge strane ne smiju komadi slanine biti niti presitni jer se time smanjuje kvaliteta masti što vodi ka izgaranju prije nego li mast bude gotova što će dovesti do promjene boje masti, a pregoreni talog u njoj će se povećati.

Najgore što možete učiniti je nejednako rezanje. Ono dovodi do toga da će čvarci paralelno pregarati jednim dijelom, a drugim dijelom ostajati će sirovi, što nikako nije dobro. Savjetuje se stoga da dužina slanine za topljenje bude oko tri centimetra. Naravno da smijete popiti koju rakijicu te da slaninu ne morate rezati ravnalom, ali potrudite se da budete precizni.
Tajna kvalitetnih čvaraka je i dobar nož koji ne smije biti tup i mastan, a važna je i temperatura pri kojoj ih režete. Što hladnije, to bolje, a miješanje izrezane slanine u prvih pola sata mora biti bez prestanka, čvrsto stružući kuhačom po dnu i prelazeći svaki dio kotla. U čvarke je dobro za vrijeme prešanja dodati mlijeko. Na deset kilograma narezane slanine dodaje se 1 dcl mlijeka. Mlijeko se dodaje da bi čvarci na vrijeme dobili poželjnu boju jer ako bi se čekalo s njegovim dodavanjem mast bi pregorjela. Ako dodamo više mlijeka, čvarci će biti tamniji, suprotno, ako dodamo manje mlijeka, čvarci će biti svjetliji. Mlijeko se dodaje kad se mast krene pojavljivati na površini, a slanina je u to vrijeme još bijela. Taj trenutak je dobar zato što smanjuje opasnost preburnog pjenjenja masti, a niti u ovoj fazi ne treba zaboraviti na miješanje. Vatra se ne smije zapustili, ali za razliku od one na početku koja mora biti jaka smije se smanjiti za nijansu

Prvi znak da su čvarci gotovi je njihova smećkasta boja, a drugi taj da je mast bistra i svijetla. Kada su čvarci gotovi potrebno ih je sprešati, ali ne i soliti jer ako se ne sole oni trajno ostaju hrskavi poput najboljeg čipsa, pišu priče iz moje ladice.

Autor: I.M. 


Slavonska tradicionalna hrana

Popular Posts


Slavonska kuhinja je sklad mesa, povrća i začina.
Njezina gastronomska kultura je vrlo stara. Tradicionlana slavonska kuhinja većim dijelom koristi: kravlje mlijeko i njegove prerađevine, kiseljeno povrće, salamureno i sušeno (na dimu) svinjsko meso (sušena slanina, sušene kobasice, kulen, kulenova seka, čvarci), paprike te druge jake začine, dok mesna jela su: gulaš, paprikaš, čobanac, meso divljači, sarma. U ovim područjima ljuti gulaš (goveđi ili od divljači), regos (više vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s više vrsta ribe: šaran, štuka, itd.) su vrlo tipični u kulinarstvu.
 
Među starim tradicionalnim jelima iz Slavonije najpoznatiji su proizvodi koji se poistovjećuju sa Slavonijom - kulin, šunka, švargl, slanina, čavarci, dok su mnoga jela davno zaboravljena poput cicvare s krompirom, krkljuš, sekeli-gulaš, ljeljini dukati,utvajski ražanj, bjeli žganci, hladetina ili lučevine, slavonska satrica....to su jela koja svojim egzotičnim nazivima prizivaju sjećanja na prošla vremena. Tradicijska jela svoj nastanak koji je bio uvjetovan određenim razdobljem u godini, uglavnom vjerskim običajima. U Slavoniji, čiji su stanovnici oduvjek slovili za vrlo pobožne, neka su jela nastala u vrijeme kada se postilo. Svedena su pod nazivnik ''bezmasna jela'', a u današnje vrijeme, koje za većinu znači izobilje u hrani, ta se jela rijetko pripravljaju te su gotovo potpuno zaboravljena. Tradicionalnu prehranu kao što su jela; čobanac,guščji paprikaš, sarma, šaran u rašljama trebali bi postati slavonski brand kao autentična, zaštićena jela tradicionalne kuhinje s ovih prostora.

Naši su stari od gusaka i pataka pripremali razna jela, ali u doba žetve, kad bi se uzimali nadničari, pripremao bi se tradicionalni guščji paprikaš koji se, uz uvijek prisutne slavonske delicije poput kulina, šunke, kobasice, švargla i čvaraka koji su bili slavonski doručak, a našao bi se na stolu i za ručak, za vrijeme žetve. Jela od ribe je dio života uz rijeke Savu, Dunav i Dravu naviknuo je Slavonce na riječnu ribu i to najčešće šarana pa stoga ne čudi što recepte poput fiš-paprikaša ili šarana u rašljama.
U tradicionalne slavonske kolače ubrajaju se paprenjaci, medenjaci, šape i breskvice,a budući da su ti kolači koji su mogli stajati i nekoliko dana, snaše su ih pripremale uoči kirbaja, odnosno proslava crkvenih godova i za svadbe, a čuvale u ladicama starih kredenaca. Pogačice sa čvarcima i salenjaci kolači su koji se najčešće pripremaju za svinjokolje.
Tu su i nezaobilazne makovnjače i orahnjače, posebno su dobre one iz krušne ili vanjske peći.