Slavonska kuhinja: Nadjevena teleća prsa na slavonski način

Nadjevena teleća prsa na slavonski način

Sastojci:

Za 4 osobe:

1 kg telećih prsa

20 dag teleće jetre

20 dag šampinjona

10 dag luka

4 režnja češnjaka

1/2 dcl bijelog vina

1 dcl kiselog vrhnja

1 jaje

1/2 dcl mlijeka

1/2 vezice peršina

1/2 žličice mljevene slatke crvene paprike

sol i papar

ulje

Priprema:

Sitno isjeckati luk i češnjak. Popržiti na zagrijanom ulju. Dodati teleću jetru narezanu na sitne kockice i popržiti. Skinuti s vatre, dodati kruh namočen u mlijeko i jaje. Posoliti, popapriti, posipati mljevenom paprikom i dobro izmiješati nadjev. Teleća prsa odvojiti od kostiju i nadjenuti. Povezati čvrsto koncem, staviti u tepsiju, preliti zagrijanim uljem i peći u pećnici na 200 stupnjeva C. Kad su prsa na pola pečena, preliti ih vinom i ispeći do kraja. U međuvremenu prirediti umak od gljiva. Sitno isjeckani luk popržiti na ulju, dodati na ploške narezane gljive i pirjati 5 minuta. Posipati žlicom brašna i preliti juhom ili toplom vodom. Posoliti i popapriti. Skinuti s vatre i umiješati kiselo vrhnje. Pečena teleća prsa narezati na ploške, preliti umakom od gljiva i poslužiti uz rižu i krumpir.

Slavonska kuhinja je sklad mesa, povrća i začina.
Njezina gastronomska kultura je vrlo stara. Tradicionlana slavonska kuhinja većim dijelom koristi: kravlje mlijeko i njegove prerađevine, kiseljeno povrće, salamureno i sušeno (na dimu) svinjsko meso (sušena slanina, sušene kobasice, kulen, kulenova seka, čvarci), paprike te druge jake začine, dok mesna jela su: gulaš, paprikaš, čobanac, meso divljači, sarma. U ovim područjima ljuti gulaš (goveđi ili od divljači), regos (više vrsta mesa i tjestenina), fiš-paprikaš (s više vrsta ribe: šaran, štuka, itd.) su vrlo tipični u kulinarstvu.

Među starim tradicionalnim jelima iz Slavonije najpoznatiji su proizvodi koji se poistovjećuju sa Slavonijom - kulin, šunka, švargl, slanina, čavarci, dok su mnoga jela davno zaboravljena poput cicvare s krompirom, krkljuš, sekeli-gulaš, ljeljini dukati,utvajski ražanj, bjeli žganci, hladetina ili lučevine, slavonska satrica....to su jela koja svojim egzotičnim nazivima prizivaju sjećanja na prošla vremena. Tradicijska jela svoj nastanak koji je bio uvjetovan određenim razdobljem u godini, uglavnom vjerskim običajima. U Slavoniji, čiji su stanovnici oduvjek slovili za vrlo pobožne, neka su jela nastala u vrijeme kada se postilo. Svedena su pod nazivnik ''bezmasna jela'', a u današnje vrijeme, koje za većinu znači izobilje u hrani, ta se jela rijetko pripravljaju te su gotovo potpuno zaboravljena. Tradicionalnu prehranu kao što su jela; čobanac,guščji paprikaš, sarma, šaran u rašljama trebali bi postati slavonski brand kao autentična, zaštićena jela tradicionalne kuhinje s ovih prostora.

Naši su stari od gusaka i pataka pripremali razna jela, ali u doba žetve, kad bi se uzimali nadničari, pripremao bi se tradicionalni guščji paprikaš koji se, uz uvijek prisutne slavonske delicije poput kulina, šunke, kobasice, švargla i čvaraka koji su bili slavonski doručak, a našao bi se na stolu i za ručak, za vrijeme žetve. Jela od ribe je dio života uz rijeke Savu, Dunav i Dravu naviknuo je Slavonce na riječnu ribu i to najčešće šarana pa stoga ne čudi što recepte poput fiš-paprikaša ili šarana u rašljama.